skip to Main Content
Digitalizacija u BiH: Mux D je naša šansa

Milinović je direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH od jula prošle godine: za Oslobođenje je govorio o 30 miliona koji čekaju digitalizaciju, medijima i politici.

Mi ćemo nastaviti da radimo svoj posao. Ako govorimo o onima koji nas sprečavaju – to su oni koji ne razumiju digitalizaciju, oni koji ganjaju svoj prizemni interes i ne vidi šire. Ovdje se ne radi o jednoj televiziji, već o sve ijednom našem nosiocu dozvole i naša je dužnost da štitimo njihova prava. Na sastancima sa javnim emiterima i komercijalnim TV nekoliko puta sam rekao – jedini prijatelj u ovom procesu vam je RAK. Zato što ih mi štitimo u skladu sa svojom nadležnošću. A kao rezultat postignutih dogovora između javnih RTV servisa i komercijalnih stanica, Agencija je do sada izdala dvije saglasnosti za ulazak u Mux A, stanicama ATV i NovaBH, kaže za Oslobođenje direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

U čemu je problem s RAK-om? I Vi ste državna Agencija, radite li?

– Apsolutno.

Rasprava o digitalizaciji je u punom jeku. Gdje smo zapeli?

– Ako pričamo o digitalizaciji medija, nažalost, problem je nerad uglavnom Ministarstva transporta i komunikacija u proteklih više od 10 godina. To je glavni uzrok zašto danas građani Bosne i Hercegovine nemaju digitalni zemaljski signal, nemaju odličnu sliku, odličan zvuk i sve ostale mogućnosti koje im taj servis treba da pruži. Meni je žao što je tako.

Savjet ministara je davno ovlastio Ministarstvo za kompletan proces digitalizacije i kao što znate još 2015. godine su svi rokovi istekli. Sad govoriti o novim rokovima, kao što govore u Parlamentu je potpuno besmisleno. Jer prije šest godina smo to trebali imati. Ne ulazim u razloge zašto nadležni nisu radili taj posao, ali zato danas građani nemaju čist digitalni signal na običnom televizoru, bez bilo kakve antene ili risivera, jer svaki televizor proizveden poslije 2000. u sebi ima DVB T prijemnik i ne treba mu ništa više.

Država se nije pobrinula za infrastrukturu iako je Vijeće ministara ozbiljnu sumu rasporedilo za proces digitalizacije. Gdje su pare?

– Već dugo na računu za te namjene stoji novac. U ovom trenutku oko 30 miliona KM, koje nisu utrošene u prvoj, A fazi digitalizacije koja je završena 2015, kada su puštene te tri digitalne regije – Mostar, Sarajevo, Banjaluka. Od tada do danas, dakle, šest godina novac stoji na računu zajedničkih institucija. Taj novac je spreman da se ovaj proces završi. Kako onda objasniti šest godina? A sad trpimo posljedice.

Naša zemlja je prinuđena gasiti predajnike – zahtjeve je već uputila Hrvatska, ali treba ih očekivati i od Srbije i Crne Gore.

– U aprilu ove godine kolege iz Hrvatske regulatorne agencije su nas obavijestile da pripremaju opseg za 5G mrežu, odnosno puštaju je prvo eksperimentalno, a kasnije i stvarno. Od 2015. godine Međunarodna unija za telekomunikacije ne štiti više opseg koji mi koristimo i zato je BiH bila dužna da taj opseg ugasi, ukloni i pređe na digitalu. Hrvatska administracija je uradila samo dio posla, pustili su nekoliko 5G regija, ali analogni predajnici televizija iz BiH njima smetaju za 5G telekomunikacionu mrežu. Nakon 31. 12. stižu novi zahtjevi, a oni će kako budu mrežu širili, ići sa novim zahtjevima. Sad je riječ o 171 predajniku koji se koristi za analogiju u BiH i 26 televizija je pogođeno time, jer moraju da ugase predajnike. Bitno je napomenuti da Srbija u oktobru daje licencu za 5G operatere. Taj momenat će uzrokovati novi zahtjev srbijanskog regulatora, gdje će kompletan istočni dio BiH, kompletno Podrinje morati da gasi analogiju. Nakon toga ide Crna Gora, uporedo sa Srbijom, koja će imati vjerovatno manje zahtjeve zbog teritorije i ostalih modulacija. Tako da će BiH u smislu analogije do kraja sljedeće godine vjerovatno biti potpuno ugašena. Jedino TV kuće u dubokoj unutrašnjosti BiH, koje imaju analogne predajnike manje snage, moći će da emituju. Svi drugi moraju da pređu na digitalu koje nema.

I kako će preći na digitalu koje nema?

– Ako puste Regulatornu agenciju da radi svoj posao. A i svi drugi trebaju raditi svoj posao. To je jedini način da se dođe do digitalnog zemaljskog emitovanja sa što manje štete za naše nosioce dozvola za televiziju.

Komercijalne televizije su u podređenom položaju, a bez njih ne možemo pričati o slobodi medija.

– RAK je, znajući da se kasni sa ovim procesom, donio pravilo da ko god ugasi svoj analogni predajnik, istog momenta je kabl-operater dužan da ga pusti u svoj sistem. Ne dolazi znači ni do kakvog gašenja signala televizije i zato ne možemo pričati o gušenju medijskih sloboda, jer isti ti signali putem druge platforme su dostupni svakom gledaocu. Jer, po procjenama RAK-a, krajem 2020. je oko 80% BiH bilo pokriveno kablom. Zadnja mjerenja govore da je to još značajniji procent – blizu 90%, jer su kabl-operateri pokrili sve. Najoštećeniji su ljudi koji žive u ruralnim krajevima – oni do kojih nije došla optika, odnosno satelit, pa ne mogu da prime signal tih televizija. Ali, oni su značajna manjina. Zato priča oko gašenja medijskih sloboda i pluralizma uopšte ne stoji, to je zamjena teza, to nije istina.

Zašto?

– Zbog interesa, naravno. Pa se to sve pokušava staviti i u političke vode, što je potpuno besmisleno. To je proces za koji svi znamo da će doći, za koji smo se spremali, a RAK sigurno najviše. RAK je na vrijeme raspisao pozive za MUX C i D. MUX A je, nažalost, iz nekih razloga u zastoju. A MUX A i B je – kao što znate – za javne emitere i sada bi svi da uđu, a zapravo taj MUX nema ni kapacitet da sve primi.

Javna je tajna da javni emiteri nisu ništa učinili na svojoj digitalizaciji.

– Ja bih rekao da je glavni nosilac tog procesa Ministarstvo transporta i komunikacija.

Da li to kažete kao bivši direktor RTRS-a ili kao direktor RAK-a?

– I kao bivši direktor RTRS-a i kao direktor RAK-a.

Šta ste uradili kao direktor RTRS-a na digitalizaciji?

– Vjerovali ili ne, jedini uspjeh koji je postignut u smislu puštanja prvog digitalnog signala u BiH se desio kada sam ja bio direktor RTRS-a. Prvi digitalni signal sam pustio ja u Banjaluci, a tadašnji direktor BHRT-a u Sarajevu. To smo napravili zajedničkim radom i zato što smo uspjeli sa istim tim Ministarstvom transporta i komunikacija i sa gospodinom Slavkom Matanovićem, kojem zahvaljujem na trudu i radu, jer je razumio tada problem, i zato smo uspjeli da napravimo pomak. To je jedina svijetla tačka u digitalizaciji. Apsolutno stojim iza toga.

Šta sada?

– Meni je najiskrenije žao što je Parlament BiH donio zaključke apsolutno se ne konsultujući sa strukom. I sa bilo kim ko razumije gdje se danas nalazi BiH kada je riječ o digitalizaciji. Zaključci Parlamenta – ko god da ih je smislio – nisu provodivi. I to je glavni problem.

Srećom, zaključci Parlamenta nisu ni obavezujući.

– Zaključci Parlamenta nisu obavezujući, ali su zaključci Parlamenta nešto zbog čega sada pola komercijalnih televizija piše RAK-u i pita nas zašto ne provodimo te zaključke. Pa mi moramo objašnjavati i elementarne stvari. Naravno, stižu i tužbe i krivične prijave, svega tu ima, i protiv mene i protiv Agencije. To je haos totalni, ali ja moram reći – RAK je nezavisna institucija koja radi na osnovu Zakona o komunikaciji. I to je ključna stvar. Zaključci Parlamenta nisu obavezujući za Regulatornu agenciju. Onog momenta kada Parlament izmijeni Zakon o komunikacijama, mi smo apsolutno spremni da sva naša pravila prilagodimo tim izmjenama i dopunama zakona na osnovu kojeg postupamo. Sve do tada ja neću dozvoliti da bilo koja politika upravlja RAK-om jer je to direktno miješanje u nezavisni rad ovog regulatora, što ne smije da se desi. Ne mogu da vjerujem da je to promaklo pa tako šturo sročeni zaključci izašli u javnost i još dobili toliko pažnje.

Zašto?

– Prvo, rečeno je da se svim komercijalnim televizijama omogući pristup u MUX A. Ja sam bio na Komisiji za saobraćaj i veze, prije te sjednice Parlamenta, i molio da me saslušaju. Pokušavao da objasnim da takvi zaključci nisu provodivi. MUX A nema kapacitet da primi 26 televizija. Ne možete staviti litru vode u čašu. MUX B ne postoji, tako da ostaje mali kapacitet MUX-a A. U odluci o načinu korištenja MUX-a A Savjeta ministara eksplicitno se kaže da regulator treba da omogući komercijalnim televizijama ulazak u MUX A, ali naravno pritom poštujući zahtjev javnih emitera, jer to je javni MUX, nije komercijalni i prioritet su javni emiteri i njihove potrebe. Ako oni kažu mi ćemo emitovati u SD-u, ima više kapaciteta u SD rezoluciji. Ali ako hoće ful HD, jer tako emituju svi na svijetu, jer SD više i ne postoji, onda nema mjesta. A ne postoje ni kriteriji. Niti ih je ko propisao, niti ih iko može propisati u novonastaloj situaciji, jer je to zakonska kategorija, ili bar odluka Savjeta ministara. Ali ko će reći ovaj može, a ovaj ne može da uđe ili objasniti zašto je jedna TV bitnija od druge. Iz tog razloga je RAK pozvao sve učesnike u procesu, prvo javne servise pa komercijalne TV, održali sastanke i sa tehničkim direktorima i objasnili da ovo što se sad dešava nije provodivo. Zamolili ih i rekli – ako želite da uđete u MUX A, obratite se javnim servisima. Ne postoji drugi formalno-pravni put. Oni su dobili od države opremu. Uknjižili je na sebe. Njihov osnivač je Parlament. Ali tri su javna servisa, 19 MB/s je kapacitet. Vrlo je jednostavno matematički izračunati da je MUX A više od pola pun. RAK ima rješenje.

Zato tražite da vas puste da radite?

– Da, zato kažem pustite nas da radimo svoj posao. Pustite sve politike ovog svijeta. Omogućit ćemo da budu svi sa što manje štete u ovom procesu tranzicije sa analogije na digitalu. Mi smo nadležni za komercijalne MUX-ove. Ministarstvo transporta i komunikacija je nadležno za javne. Kada bismo podijelili nadležnosti u pravom smislu te riječi – to tako jeste. Druga stvar su minimalni tehnički uslovi gdje ljudi miješaju nadležnosti RAK-a. Naravno da će Agencija propisati – dovucite naš signal do te tačke i bit ćete u MUX-u. To Agencija propisuje. I ovdje nema nikakve politike. Ovo je apsolutno posljedica nerada prethodnih godina, govorim prvenstveno o Ministarstvu transporta i komunikacija. Jedino RAK može da riješi problem jer mi usaglašavamo smetnje i slobodne frekvencije sa drugim regulatorima u susjednim zemljama. I jedini smo koji sigurno možemo pomoći nosiocima dozvola da prođu sa što manjom štetom. A da bi se problem riješio, neka nas puste da radimo svoj posao. Komercijalni MUX-ovi su jedini izlaz.

Ko vas – osim Parlamenta – sprečava da radite?

– Parlament je zakonodavni organ i zato je nastala takva medijska zbrka i napadi na Agenciju, a traže da uradimo nešto što i dijete vidi da nije provodivo. Ko neće da vidi, on napada Regulatornu agenciju i kaže kako RAK ne radi. To je nešto što ja kao direktor neću dozvoliti i dokazat ću da sam u pravu. Samo nas pustite da radimo svoj posao. Još jednom ponavljam – nadležnost regulatora su komercijalni MUX-ovi i mi smo sve uradili što je do nas. Raspisali preostali dio radiofrekventnog spektra za komercijalnu upotrebu.

Mux D je naša šansa

U ovom momentu MUX C, nažalost, nije uspio iz raznih razloga, ali imamo šansu u MUX-u D. Još su evaluacije ponuda koje su prispjele u toku i ja se zaista nadam da će Komisija koja radi na tome meni doći sa papirom i reći – ovo je sve u redu i možete krenuti u dalju proceduru. Bio bih najsretniji, zato što bi to proizvelo mogućnost da se čak do kraja godine stvore dvije digitalne oblasti. To su dva predajnika i jedan za upravljanje. To uopšte nije teško uraditi. Pogotovo što to u ovom slučaju ne radi država, već to radi neko ko ima komercijalni interes. Valjda je njemu u interesu da u ovoj situaciji omogući prijem svih 26 televizija kojima se gase predajnici i svih kojima će se tek gasiti. To je nešto što je rješenje za prevazilaženje ove situacije. Da svi prođu sa što manje štete.

Hoće li se završiti trakavica oko Vijeća Agencije? Ili je i to način sprečavanja rada RAK-a?

– Nažalost, mi ne odlučujemo o tome. Volio bih da je to davno završeno iz razloga što vjerujem da bi legalitet, legitimitet njihovog rada i sama produktivnost i efikasnost bili bolji. Ja ne kažem da ovo Vijeće nije kompetentno. Nipošto. Njima je mandat istekao. Meni kad mandat istekne, nisam siguran da ću se dan duže zadržati ovdje. To je prosto tako – treba pustiti legitimnim organima da rade. Oni jesu u mandatu sve dok ih ne razriješi Parlament BiH. Bilo je i pokušaja medija da se ta priča završi. Žao mi je što se to nije desilo. Jer ako je došao neki novi direktor – tu je valjda trebalo i da dođe Vijeće u punom kapacitetu i mandatu, i da zajedno pravimo strateške planove za razvoj svih sektora koji su u nadležnosti Agencije. Od emitovanja, telekomunikacija, radiokomunikacija i svega drugog.

oslobodjenje.ba

Vezani članci

Slovački javni emiter prelazi na HD

Slovački javni emiter prelazi na HD

Slovački javni emiter RTVS najavio je da će 13. decembra prestati koristiti MPEG-2 format kompresije za zemaljsko emitiranje. Nakon toga...

Back To Top
×Close search
Search