Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu dali konačno zeleno svjetlo za novi propis koji štiti europske novinare i medije od političkog i gospodarskog upletanja.
U skladu s novim propisom, koji je usvojen s 464 glasova za, 92 protiv i 65 suzdržanih, države članice bit će obvezne štititi neovisnost medija, a zabranjuju se i svi oblici upletanja u uredničke odluke.
Zaštita rada novinara
Tijelima vlasti zabranjeno je vršiti pritisak na novinare i urednike da otkriju svoje izvore, među ostalim pritvorom, sankcijama, pretresom ureda ili instaliranjem špijunskog softvera na njihove uređaje.
Parlament je zahtijevao opsežne zaštitne mjere da bi dopustio upotrebu špijunskog softvera. Ona će biti moguća samo u posebnim slučajevima i uz nalog pravosudnog tijela koje istražuje teška kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora. Čak i u takvim slučajevima subjekti će imati pravo biti obaviješteni nakon provedbe nadzora i moći će se protiv njega žaliti sudu.
Urednička neovisnost javnih medija
Kako bi se spriječilo iskorištavanje javnih medija za političke svrhe, njihovi direktori i članovi uprava trebali bi se birati transparentnim i nediskriminirajućim postupcima na dovoljno duge mandate. Neće ih biti moguće otpustiti prije isteka ugovora, osim ako više ne ispunjavaju profesionalne kriterije. Javni mediji morat će se financirati transparentnim i objektivnim postupcima, a financiranje bi trebalo biti održivo i predvidljivo.
Transparentnost vlasništva
Kako bi javnost mogla znati tko kontrolira medije i čiji interesi mogu utjecati na izvješćivanje, svi mediji koji se bave vijestima i aktualnim temama, bez obzira na svoju veličinu, morat će objaviti informacije o svojim vlasnicima u nacionalnoj bazi podataka, uključujući informaciju o tome jesu li izravno ili neizravno u državnom vlasništvu.
Pravedna raspodjela državnog oglašavanja
Mediji će također morati prijaviti sredstva koja su uprihodili od državnog oglašavanja te državnu financijsku potporu, uključujući onu iz trećih zemalja.
Javna sredstva dodjeljivat će se medijima i internetskim platformama na temelju javnih, razmjernih i nediskriminirajućih kriterija. Informacije o izdacima za državno oglašavanje bit će javne, uključujući ukupan godišnji iznos te iznos po mediju.
Zaštita slobode medija u EU-u od velikih platformi
Zastupnici su osigurali da se u akt uključi mehanizam za sprečavanje vrlo velikih internetskih platformi poput Facebooka, X-a (bivšeg Twittera) i Instagrama da samovoljno ograničavaju ili brišu sadržaje neovisnih medija. Platforme će prvo morati razlikovati neovisne medije od izvora koji nisu neovisni. Medije se zatim obavješćuje o namjeri platforme da ukloni ili ograniči njihov sadržaj s rokom od 24 sata za odgovor. Tek nakon što dobije odgovor (ili ga ne dobije u propisanom roku), platforma može obrisati ili ograničiti sadržaj, ako on i dalje ne ispunjava njezine uvjete.Mediji će imati mogućnost uložiti pritužbu tijelu za izvansudske nagodbe i zatražiti mišljenje Europskog odbora za medijske usluge. Riječ je o novom EU odboru nacionalnih regulatora koji će biti uspostavljen Europskim aktom o slobodi medija.
‘Ne može se dovoljno naglasiti značaj medijske pluralnosti za funkcionalnu demokraciju’, rekla je izvjestiteljica Sabine Verheyen (EPP, Njemačka) u plenarnoj raspravi. ‘Sloboda medija je ugrožena u cijelom svijetu, uključujući i Europu: ubojstvo na Malti, prijetnje slobodi medija u Mađarskoj i mnogi drugi primjeri to jasno dokazuju. Europski zakon o slobodi medija naš je odgovor na ovu prijetnju i prekretnica u europskom zakonodavstvu. Njime se cijeni i štiti dvostruka uloga medija: kao poduzeća i kao čuvara demokracije’, zaključila je.
