Domagoj Boljar je poduzetnik iz Duge Rese. S bratom Hrvojem pokrenuo je startup Miret koji kreira i proizvodi udobne, izdržljive ekološke tenisice. Njihova vizija su čista industrija i ekološki proizvod, a cilj je podići svijest o ekološkom problemu kojeg predstavlja obućarska industrija te postati predvodnik u proizvodnji ekološki održive obuće. Njihove tenisice napravljene su od 97 posto prirodnih materijala.
- Kako općenito vidiš ulogu tehnologije i kako je ona utjecala na vaš posao?
Brat i ja smo od malih nogu u tehnologiji. Mi smo generacija koja je počela raditi na PC-u sa šest godina, mobitel smo imali već u srednjoj školi, a pametne telefone čim su izašli prvi iPhonei. S druge strane, obućarska industrija kojom se bavimo je tradicionalna i vrlo slabo digitalizirana. Međutim, naš proboj počeo je 2009. upravo zahvaljujući digitalizaciji, koja je u jednoj tako tradicionalnoj industriji omogućila radikalne promjene – i u komunikaciji, i u poslovanju s inozemstvom, i pojednostavljivanjem razvoja…
Usprkos tome, ja na tehnologiju ne gledam kao na nešto nužno dobro. Automatizacija i nova industrijska revolucija nisu, naime, dovele do onoga čemu se čovječanstvo nadalo: da ćemo mi manje raditi, a da će strojevi raditi za nas. No, tehnologija je ubrzala život, ubrzala je razvoj proizvoda, komunikaciju…. Nemam još čvrst stav o tome, je li to dobro, ali čovjek se mora prilagoditi realnosti. A realnost je da je tehnologija postala sveprisutna. Više nije dovoljno da joj se prilagođavamo na višegodišnjoj bazi, moramo se prilagođavati na mjesečnoj bazi ako želim ostati aktualni, i kao osobe i kao firme.
- Koliko je za Miret tehnologija bitna s obzirom na ekološke ciljeve koje ste si postavili?
Imamo dva alata koji omogućavaju našu ekološku strategiju, odnosno koji omogućuju da dosegnemo svoju viziju; jedan je tehnologija, a drugi je kapitalizam. Odlučili smo rješavati jedan društveni i ekološki problem kroz kapitalizam, što znači da nudimo proizvod koji je sam po sebi rješenje, a s druge strane tehnologija nam omogućava ne samo da razvijemo svoj proizvod, nego da tu poruku marketinški globalno proširimo. Tehnologija je u srcu našeg proizvoda, jer da bismo imali učinak, on mora biti globalan, a nema globalnog učinka bez modernih načina komunikacije i oglašavanja, izgradnje brenda i svega drugoga vezanog uz poslovanje, pogotovo ako radite s konačnim kupcima.
- Koristili ste i platforme za crowdfunding koje su također proizašle iz novih tehnologija?
Da, preko crowdfunding platforme Kickstarter smo izašli, porodili svoj projekt ekoloških tenisica na svijet. Slijedio je Funderbeam kao platforma za financiranje. Ali i svi ostali poslovni procesi, načini financiranja, prodaje, komunikacije, temelje se na modernim tehnologijama.
>>Startup Miret nakon uspješne Kickstarter kampanje kreće u daljnji razvoj
Čak i u posljednje vrijeme često spominjani ChatGPT pomogao nam je da riješimo neke tehnološke i programerske probleme za koje nismo mogli pronaći odgovore. Imali smo problem s Google Analyticsom za koji nitko od naših vanjskih suradnika nije pronalazio rješenje, a riješio nam ga je ChatGPT. Dakle, i obućarstvo i ekologija trebaju koristiti umjetnu inteligenciju, koliko god to nekome zvučalo paradoksalno.
- Spomenuo si da ste Hrvoje i ti generacija koja se od ranog doba služi tehnologijom. S obzirom na to da ste prijelazna generacija, je li vam bilo teško „ufurati” se u priču s crowdfunding platformama?
Imam 39 godina i još uvijek pamtim kako je velika stvar bila kad su djed i baka dobili telefon. Taman sam na prijelazu da pamtim i vrijeme bez mobitela, a dovoljno rano sam dobio mobitel da ne znam što bih bez njega.
Prvu kupovinu preko interneta odradio sam ’98. preko Amazona i pamtim koji sam CD kupio, tako da nam je sve to bilo vrlo prirodno. Ni brat ni ja nismo programeri, ali pamtimo vremena DOS-a i prvih Windowsa. Danas su sve te tehnologije puno prilagođenije korisniku. Sve tehnologije koje se koriste, svi programi i platforme su danas s programerske strane napravljeni tako da je njihova primjena iz pozicije korisnika vrlo jednostavna i za to nije potrebno nekakvo, pogotovo ne programersko znanje. Ti to jednostavno koristiš. Dobro napravljena aplikacija, platforma ili web stranica je ona koja ne zahtijeva informatičko znanje od korisnika. Dobar mobitel i dobra aplikacija su intuitivni, tako da tu nije bilo nikakvih problema.
>>Startup Miret na Funderbeamu u manje od 24 sata prikupio 1,75 mil kn
Ali mene zanima kako će se generacije koje koriste samo aplikacije snalaziti u fizičkom svijetu. Mislim da će onima koji žive samo u digitalnom svijetu biti veći problem kako se snaći u stvarnom svijetu, nego što je nama bio prilagoditi se digitalnom. No, čovjek je općenito prilagodljiv.
- Možeš li izdvojiti neku poslovnu situaciju u kojoj je tehnologija imala presudnu ulogu za Miret? Jesu li to spomenute crowdfunding kampanje?
Mislim da je Miret neodvojiv od digitalnog, od oglašavanja, društvenih mreža, Google Reviewsa… Nema segmenta koji nije ovisan o tehnologiji. Ali imaš pravo, možda su crowdfunding kampanje bile ključne. Mogu si zamisliti da bi – kada ne bi bilo interneta, društvenih mreža i web trgovine – postojali neki drugi kanali prodaje i oglašavanja. Ali za prikupljanje investicija i grupno financiranje alternativu ne mogu zamisliti. Ne mogu zamisliti da se vratim 20 godina ranije, na isto mjesto i s istim zadatkom, kako bismo to riješili bez crowdfunding platformi. Nema šanse. Bilo bi članaka u novinama umjesto na internetu, ali ne bi bilo mjesta preko kojeg bi 212 pojedinaca istovremeno investiralo u Miret i njegovo poslovanje. Bez današnje tehnologije teško bi bilo proširiti našu poruku od Duge Rese do Zagreba, a kamoli dosegnuti nekoga preko oceana.
>>Braća Boljar: Naša tenisica je autentičan zeleni proizvod
Često me pitaju hoćemo li otvarati fizičke trgovine. A ja onda pitam: „Ako smo otvorili trgovinu u Zagrebu, jesmo li pokrili Hrvatsku? Nismo. Ako otvorimo trgovinu u Berlinu, jesmo li pokrili Njemačku? Nismo. Može li si itko zamisliti da neka tvrtka iz Hrvatske skupi takav kapital da može po svijetu otvarati lanac trgovina? Ili da će pronaći investitora, partnera koji će otvarati trgovine? To je prije bilo teško zamislivo, a danas je još teže. No, s infrastrukturom koja je negdje u oblaku, potpuno je svejedno gdje smo. Jednako prodajemo tenisice u New York ili Canberri, u SAD-u i u Australiji, a na moramo tamo imati skladišta. To omogućuje malim tvrtkama da žive i rade na globalnom tržištu.
- Spomenuo si i već niz tehnologija koje koristite: umjetnu inteligenciju, cloud, internet, mobilne komunikacije…
Samo na naš web shop je kroz API priključeno dvadesetak aplikacija, od kojih svaka odrađuje svoju funkciju. Kad bih trebao nabrojiti aplikacije koje koristimo u poslovanju, sigurno bi ih bilo više od 50, od ERP-a i internet bankarstva na dalje. Nemoguće ih je pobrojiti. Na dnevnoj bazi se mijenjaju, gase i pale. Samo na mobitelu imam dvadesetak poslovnih aplikacija koje svakodnevno koristim.
- U kampanju na Kickstarteru ste krenuli početkom pandemije i bila je prilično uspješna. Koliko vam je tehnologija pomogla da prebrodite pandemiju?
Mi smo jedni od rijetkih koji mogu reći da im je pandemija donijela uglavnom dobro. Prije svega, imali smo sreću da smo izbjegli bolest u obiteljima ili barem teške posljedice, a s obzirom na to da smo već bili „posloženi” za digitalno poslovanje, nismo osjetili veliki udar. Ali spoznali smo nešto čega ranije nismo bili svjesni – da možemo raditi od kuće odnosno dislocirano. I velikim dijelom smo nastavili raditi tako. Vrlo malo smo u uredu. Ured nam služi za sastanke i koordinacije, ali većinom radimo od kuće i to je jako povećalo zadovoljstvo zaposlenika. Meni je poboljšalo kvalitetu života, puno više vremena provodim s obitelji, s djecom, istovremeno sam produktivniji, smanjili smo troškove… Korona nam je donijela trajnu promjenu u pristupu radu. A ako govorimo o poslovanju, pomogla nam je jer su ljudi imali više vremena za surfanje i mnogi su baš tada počeli kupovati online, ne samo u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu. Imali smo sreću u nesreći da su mogli obratiti više pažnje na nas.
- Spomenuo si da ti je mobitel pun poslovnih aplikacija. Koje aplikacije koristiš privatno i imaš li uz mobitel još neki omiljeni gadget?
iPhone je moj najbolji prijatelj otkako se pojavio. Nikad nisam imao najnoviji model, ali uvijek sam imao iPhone. Na njemu imam osobno i poslovno mobilno bankarstvo, PayPal, mail, webshop, sve financijske aplikacije, a privatno mi je YouTube najveći porok. Za posao su nam društvene mreže ključne, pogotovo oglašavanje. Tako dolazimo do kupaca. Osobno ih koristim manje, ali koristim sve standardne mreže osim TikToka. Za to sam ipak prestar. Pa aplikacije za online sastanke poput Zooma, Google Meetsa, aplikacije za navigaciju…
Veliku većinu mailova odrađujem kroz mobitel, dok mi je laptop samo support. Glavni je mobitel. Moj posao je takav da relativno malo pišem. Puno više razgovaram. Volim klasični glasovni telefonski poziv, nazvati ljude i razgovarati. Naravno, uz fizičke susrete, licem u lice. Volim sjesti na kavu ili pivo, volim šetati, planinariti.
- Što gledaš na YouTubeu i pratiš li druge streaming servise?
Ne gledam filmove, nego edukacije, dokumentarce, povijest, političke i ekonomske analize… Mislim da smo prije imali više vremena da pronalazimo kvalitetne filmove, kvalitetne serije, kvalitetnu glazbu… Danas za nešto kvalitetnije, na primjer za neku filmsku antologiju koju bi trebalo pogledati, treba zagrebati malo dublje ili biti pretplaćen na nekoliko platformi. A u brzom tempu posla i života nedostaje vremena za pronaći kvalitetan sadržaj, za sjesti i pogledati dobar film ili poslušati dobar album. Sve je više s nogu i puno manje gledamo svjesno i koncentrirano neki sadržaj koji oplemenjuje.
- Kako se tehnologije koriste u tvojoj obitelji i koliko se razlikuje način kako ih koristiš ti i tvoja djeca?
Stariji sin će sada u školu. Ne znam koliko kao roditelji utječemo na to, a koliko to prolazi iz osobnosti djeteta, ali moj sin koristi tehnologiju na isti način kako sam ju ja koristio u toj dobi. Gleda crtiće i igra igrice na mobitelu ili na kompjutoru. A igrice su gotovo iste kao one koje sam igrao u toj dobi: Super Mario, Packman…. Arkadne igrice. Ne branimo djeci mobitel, no pokušavamo da budu što više na zraku, a ne s mobitelom. Za sada taj balans dobro funkcionira.
Brat i ja smo u srednjoj školi dosta „visili” na kompjuteru, ali „visili” smo i vani, a u jednom trenutku smo jednostavno prestali igrati igrice. No, to ovisi od osobe do osobe. Ne mogu reći da nas je tehnologija oblikovala, ali niti da nas je uništila. Nadam se da će tako biti i s mojom djecom.
>>Hrvatske ekološke tenisice Miret dobile još jednu potvrdu kvalitete
U rubrici “Zašto volim tehnologiju” ljudi različitih struka i navika govore o svom pogledu na tehnologiju, o tome kojim se tehnologijama služe u poslovnom i privatnom životu te zašto im je tehnologija važna u radnoj svakodnevici i slobodnom vremenu.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
