Novo nacionalno istraživanje o percepciji umjetne inteligencije (AI) pokazalo je da čak 95 posto hrvatskih građana prati vijesti o AI-u, a gotovo polovica ih već koristi alate poput ChatGPT-a. Unatoč tome, povjerenje u AI sustave i dalje je nisko, a zabrinutost oko rizika – osobito dezinformacija i gubitka radnih mjesta – ostaje visoka.
Treću godinu zaredom istraživanje je proveo tim pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, uz suradnju doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i dr. sc. Darije Korkut, na reprezentativnom uzorku od 2.500 građana. Nositelj projekta je Sveučilište Algebra Bernays, a istraživanje je realizirala tvrtka Prizma CPI.
Rezultati su predstavljeni na panelu održanom u organizaciji Sveučilišta Algebra Bernays, pod moderatorstvom prof. Kopala. Sudjelovali su Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Zdravko Kunić, Pročelnik Sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju Sveučilišta Algebra Bernays te Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu i direktorica Combisa.
AI u svakodnevici: Od tražilica do privatnih razgovora
Više od 54 posto građana koristi AI alate barem povremeno, što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu (35 %). Najčešće se koriste ChatGPT, Perplexity i Copilot, i to sve češće u privatne svrhe. Ipak, većina korisnika ostaje pri besplatnim verzijama, dok interes za plaćene opcije raste vrlo sporo.
Iako se informiranost o umjetnoj inteligenciji povećava, kada se govori o prvim asocijacijama na pojam “umjetna inteligencija” negativne reakcije (54 posto) još uvijek nadmašuju pozitivne (40 posto). Ipak, trend pokazuje blagi pad negativnih stavova i rast pozitivnih, dok udio neopredijeljenih ostaje visok – čak 42 posto. Povjerenje u AI sustave stagnira – vjeruje im tek 21 posto ispitanika, dok ih 37 posto izražava nepovjerenje.
Najveći strahovi građana odnose se na:
- širenje dezinformacija (74 %),
- nemogućnost razlikovanja AI sadržaja od ljudskog (59 %),
- gubitak radnih mjesta (46 %).
Posebno je zabrinjavajuće što 33 posto građana smatra da rizici AI-ja nadmašuju koristi, dok ih suprotno misli samo 22 posto – što označava preokret u odnosu na optimističnije stavove iz 2023. i 2024.
Obrazovanje i digitalna (ne)pismenost
Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće nisku razinu interesa za dodatnu AI edukaciju – 36 posto građana uopće nije zainteresirano, a samo 30 posto ih pokazuje spremnost dase dodatno educira. Osim toga, svijest o postojećim državnim programima edukacije, poput vaučera za digitalne vještine, izuzetno je niska.
„Prirodno je bojati se onoga što ne razumijemo, no ne smijemo dozvoliti da AI oblikuje nas – mi moramo oblikovati AI“, poručio je Zdravko Kunić.
“Ne pričamo dovoljno o prilikama i preprekama po pitanju AI-a. AI je dobar alat koji može pomoći i prilikom zapošljavanja, pri selekciji i analizi podataka, iako finalnu odluku uvijek treba donijet čovjek, a ne umjetna inteligencija”, istaknula je Bačić, dok je Andrea Čović Vidović naglasila je potrebu za jasnijom regulacijom i većim razumijevanjem razlika u percepciji između privatnih i poslovnih korisnika.
Treća godina istraživanja jasno pokazuje: umjetna inteligencija postaje svakodnevica, ali razina povjerenja i razumijevanja ne prati razinu korištenja. Hrvatsko društvo suočeno je s izazovom kako iskoristiti prednosti tehnologije, a istodobno zaštititi građane od rizika. Stručnjaci poručuju da su obrazovanje i razvoj digitalnih vještina ključni za smanjenje tog jaza.