Ukupan globalni prihod od premija osiguranja u 2022. iznosio je gotovo 5,6 bilijuna eura, pokazuje najnovije Allianzovo Globalno izvješće o osiguranju, koje analizira razvoj tržišta osiguranja u svijetu. Životno osiguranje i dalje ostaje najveći segment (2,6 bilijuna eura), ispred osiguranja osobne imovine i nezgoda (1,8 bilijuna eura) te zdravstvenog osiguranja (1,1 bilijuna eura).
Globalni zbroj premija porastao je u 2022. za 259 milijardi eura (+4,9%) – u pozadini globalne stope inflacije od 8,6 posto.
No tri segmenta osiguranja prošla su vrlo različito: dok je osiguranje osobne imovine i nezgoda ostvarilo snažan rast od +8,7 posto, a zdravstveno osiguranje poraslo za skromnijih +4,9 posto, a tržište životnog osiguranja poraslo je za samo 2,4 posto. Smanjeni stvarni prihodi kućanstava uzeli su danak privatnoj štednji, zaključuju u Allianzu.
Porast premija osiguranja osobne imovine i nezgoda potaknula su sva područja širom svijeta. Tako je 77,5 milijardi eura (+9,9%), više od polovice globalnog povećanja u 2022., došlo iz Sjeverne Amerike. S prihodom od premija od 860 milijardi eura, ta regija bez konkurencije ostaje najveće tržište u svijetu.
Azija je također zabilježila rast od 8,4 posto prošle godine (+31 milijarda eura). S ukupnim prihodom od premija od gotovo 403 milijarde eura, ta je regija prvi put pretekla Europu (+4% ili 15 milijardi eura na 397 milijardi eura).
Tržišta životnog osiguranja prošle godine zabilježila su pad, osobito u zapadnoj Europi: prihod od premija smanjio se za 2,7 posto u 2022. (pad za 21 milijardu eura na 740 milijardi eura). Rast je bio slab i u Aziji, gdje je zabilježen skroman porast od 3,6 posto (+33 milijarde eura, na 952 milijarde eura). I u osiguranju osobne imovine i nezgoda Sjeverna Amerika bila je glavni pokretač rasta u 2022., s rastom od 7,8 posto (61 milijardu eura) na 840 milijardi eura. Američka dominacija još je izraženija u slučaju zdravstvenog osiguranja, gdje tržište SAD-a generira oko dvije trećine ukupne premije na globalnoj razini.
Hrvatsko tržište poraslo za 9,1 posto
Hrvatsko tržište osiguranja poraslo je u 2022. za 26 milijuna eura ili za 9,1 posto, dosegnuvši ukupni premijski prihod od 287 milijuna eura. Dok je segment životnih osiguranja zabilježio pad prihoda od premija (za 1,8% na 50 milijuna eura), rast u druga dva segmenta bio je vrlo snažan: premije osiguranja osobne imovine i nezgoda porasle su za 11,5 posto na 159 milijuna eura, a tržište zdravstvenog osiguranja poraslo je za 11,6 posto na 104 milijuna eura.
U gospodarskom smislu, u nadolazećim će godinama biti najveći izazov snalaženje u okolnostima inflacije. Inflaciju će odrediti pet strukturnih pokretača, takozvanih 5D: demografija, deglobalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i dug. Tih pet strukturnih pokretača moglo bi znatno povećati godišnju inflaciju, do jednog postotnog boda.
Sigurnost u turbulentnim vremenima
“Osiguranje dokazuje svoju vrijednost u turbulentnim vremenima visoke inflacije i niskog rasta“, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. „Industrija osiguranja ne može poništiti inflaciju, ali može ublažiti utjecaj tijekom vremena, djelujući kao neka vrsta amortizera. Prema Eurostatu, na primjer, inflacija osiguranja osobne imovine i nezgoda, kao što su osiguranja vozila i vlasništva, prošle je godine znatno zaostajala za ukupnom inflacijom. Osiguranje je ključan amortizer jer izravnava krivulju gospodarskog ciklusa svojih klijenata.“
Kontinuitet na površini
Unatoč višoj inflaciji – ili možda upravo zbog nje – predviđeno je da će se u sljedećem desetljeću premije povećati za 5,2 posto, dodajući na globalnoj razini premiju od 4.190 milijardi eura. Godine 2033. prihod od premija životnog osiguranja dosegnut će 4,3 bilijuna eura, 3,1 bilijun eura od osiguranja osobne imovine i nezgoda te 2,3 bilijuna eura od zdravstvenog osiguranja.
S 1726 milijardi eura najveći dio povećanja dogodit će se u segmentu životnog osiguranja. No godišnji rast (+4,7%) u sljedećem desetljeću vjerojatno će znatno zaostajati za općim gospodarskim rastom (+5,2%). Penetracija osiguranja tako će pasti za 3 postotna boda na 2,8 posto. Azija će ostati pokretač rasta globalnog poslovanja životnim osiguranjem, s očekivanim godišnjim rastom (bez Japana) na 7,5 posto. Ta bi regija bi trebala činiti polovicu rasta apsolutne premije (866 milijardi eura), više od Sjeverne Amerike (377 milijardi eura) i Europe (276 milijardi eura) zajedno.
U segmentu osiguranja osobne imovine i nezgoda dodatne premije do 2033. će iznositi 1282 milijarde eura. To je godišnja stopu rasta od 5,0 posto, otprilike u skladu s prethodnim desetljećem (5,1%) i općim gospodarskim rastom (5,2%); penetracija osiguranja stoga će se tek neznatno smanjiti za jedan postotni bod (na 2,0%). Kao i u segmentu životnog osiguranja, Azija (bez Japana) je očiti predvodnik rasta među glavnim regijama, s godišnjom stopom rasta od 8,1 posto. No u apsolutnom je smislu važnost te regije manja nego u segmentu životnog osiguranja: „samo“ oko 35 posto očekivanog rasta premije (448 milijardi eura) može se pripisati Aziji, u odnosu na 357 milijardi eura u Sjevernoj Americi i 168 milijardi eura u Europi.
U Hrvatskoj se očekuje rast premija osiguranja od 5,3 posto na godinu: 2033. će ukupna veličina tržišta dosegnuti 556 milijuna eura. Za razliku od većine drugih tržišta, zdravstveno osiguranje vjerojatno će postati najveći segment (272 milijuna eura), a slijede ga osiguranje imovine i nezgoda (215 milijuna eura) te životno osiguranje (69 milijuna eura).
Iza transformacije
S obzirom na velike tehnološke preokrete te nove i sve veće rizike, prognoza koja sugerira veći ili manji kontinuitet mogla bi biti iznenađenje. No to se odnosi samo na površinski rast premije. Temeljne su promjene dramatične.
Tehnologija će promijeniti način na koji osiguravatelji rade. Ekosustavi će, na primjer, imati odlučujuću ulogu u pristupu kupcima, nudeći ne samo pojedinačne proizvode nego i sveobuhvatna rješenja za potrebe kupaca, bez obzira na to je li riječ o mobilnosti, životu, putovanju, bogatstvu ili zdravlju. Umjetna inteligencija otvara neslućene mogućnosti u analizi podataka, donoseći revoluciju u cijeli lanac vrijednosti, od preuzimanja rizika do rješavanja potraživanja.
“Očuvanjem društvene relevantnosti ova se djelatnost suočava s temeljnom promjenom svojega poslovnog modela“, rekla je Kathrin Stoffel, koautorica izvješća. „Ponuda vrijednosti osiguravatelja će napredovati od čiste financijske naknade do upravljanja rizikom i holističke ponude usluga za sprečavanje i ublažavanje rizika. Ono slijedi neizbježnu logiku: da bi se zatvorile goleme praznine u zaštiti – u nacionalnim timovima za borbu protiv prirodnih nepogoda kibernetici, zdravstvu ili mirovini – mobilizacija više premija možda neće biti dovoljna; prethodno izbjegavanje rizika postaje sve važnije.“
