Istoimeni program, Falcon 9, zapravo bi mogao biti jedan od najuspješnijih u historiji svemirskih letjelica ili raketa. Ove rakete prve su takve vrste na svijetu, sposobne da podignu teške terete u svemir, kao i da uz pomoć svog pogona slete okomito. U isto vrijeme, budući da se svaka raketa može koristiti više od deset puta, marginalni troškovi kompanije i njenih kupaca za lansiranje tereta u svemir također su drastično smanjeni u odnosu na kada bi SpaceX morao da gradi nove sisteme za svako novo lansiranje.
Prilično brza ponovna upotreba Falcona 9, uz pomoć većeg broja raketa u floti, bila je jedan od najvećih pokretača uspjeha SpaceX-a u izgradnji Starlink Low Earth Orbit (LEO) satelitskog Internet sistema. Prethodni pokušaji takvih misija su propali jer pravljenje raketa znači duže vrijeme rezervacije letova.
Današnja raketa, odnosno Falcon 9 booster, koja bi sada trebala da leži na dnu okeana, bila je posebna jer je prvi put lansirana u maju 2020. godine kada je SpaceX lansirao prvu demonstracionu misiju s ljudskom posadom u komercijalnom programu svemirske agencije OUR.
Nakon lansiranja dva NASA astronauta, raketa je zatim lansirala južnokorejski vojni satelit, završila dvije misije za SpaceX i 14 misija Starlink. Za tri i po godine, ovaj program je u svemir podigao više od 260 metričkih tona ili 860 satelita i svemirskih letjelica.
Iako je ova raketa postigla rekord kompanije, postoje još tri koje su uspješno završile po 17 misija. Njihov posljednji let bio je ovog mjeseca kada je lansiran još jedan vojni satelit za Južnu Koreju, a ta raketa je ujedno i prva koja je poletjela i sletjela 14 puta.
Kompanija je neplaniranu misiju Falcon 9 okarakterizirala kao nesreću. Ona je na društvenim mrežama podijelila da se projektil na dronu prevrnuo nakon slijetanja zbog jakog vjetra i valova, i kaže da će promjene u mehaničkom dizajnu osigurati da se slični incidenti više ne ponove u budućnosti.
