Postojeći Climeworksov pogon na Islandu [Izvor: Climeworks / Facebook] Švicarski startup Climeworks AG gradi najveće svjetsko postrojenje za izravno hvatanje ugljikova dioksida iz zraka (direct air capture – DAC) i njegovo odlaganje u podzemlje. Postrojenje će se graditi na Islandu, gradnja će trajati 18 do 24 mjeseca, a imat će kapacitet za usisavanje 36.000 tona ugljikova dioksida iz zraka godišnje. To je samo djelić od 36 milijardi tona emisija ugljikova dioksida proizvedenih diljem svijeta prošle godine povezanih s energijom, ali je deset puta više u odnosu na postojeću Climeworksovu DAC tvornicu, trenutno najveću na svijetu. Tehnološki znanstvenici kažu kako ke skok u razmjeru “neizbježan” ako svijet želi ispuniti ciljeve klimatskih promjena. “Mamutsko” postrojenje sadržavat će oko 80 velikih blokova ventilatora i filtera koji usisavaju zrak i izvlače iz njega ugljikov dioksid, koji islandska tvrtka za skladištenje ugljika Carbfix zatim miješa s vodom i ubrizgava pod zemlju gdje se kemijskom reakcijom pretvara u kamen. Proces će pokretati obližnje geotermalno postrojenje. Christoph Gebald, jedan od izvršnih direktora tvrtke, rekao je da nakon pokretanja ovog postrojenja Climeworks namjerava izgraditi još veće postrojenje koje će hvatati oko pola milijuna tona ugljikova dioksida godišnje, a zatim do kraja desetljeća, kroz projektno financiranje, replicirati više takvih postrojenja. Novo postrojenje je djelomično financiran sa 600 milijuna švicarskih franaka (594 milijuna eura) koje je Climeworks prikupio kroz financijsku rundu u travnju. Tvrtka također prodaje jedan od najskupljih kredita za uklanjanje ugljika na svijetu – košta do 1000 eura po toni. Među kupcima su Microsoft, Audi i Boston Consulting Group. “To je cijena rasta”, rekao je Gebald za Reuters. “Ovo je investicija koju moramo učiniti kao tvrtka kako bismo išli naprijed.” Prema Međunarodnoj agenciji za energiju u svijetu trenutno ima 18 postrojenja za izravno hvatanje ugljikova dioksida iz zraka. Američka naftna tvrtka Occidental krajem 2024. također planira pokrenuti veliko DAC postrojenje, kapaciteta milijun tona ugljikova dioksida godišnje. UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) ističe kako će energetski intenzivne i skupe tehnologije poput DAC-a u nadolazećim desetljećima biti nužne za uklanjanje ugljikova dioksida u velikim razmjerima kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupanj Celzijusa i izbjegli sve ozbiljniji klimatski utjecaji. Heleen De Coninck, suradnica IPCC-a i profesorica na Tehnološkom sveučilištu u Eindhovenu, rekla je da se DAC mora napajati energijom bez ugljikova dioksida kako bi bio svrsishodan i da ta tehnologije nije zamjena za hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova.