Tri ključna trenda koja transformiraju digitalni prijenos novca

Digitalna plaćanja već neko vrijeme dobivaju sve važniju ulogu na tržištu prekograničnog /međunarodnog prijenosa novca i doznaka, s brojnim disruptorskim MTO-ima (Money Transfer Operator – Operatori prijenosa novca) koji također imaju sve veću ulogu. Prekogranični prijenos evoluirao je od sfere isključivo migrantskih gospodarstava do punopravnog koridora na kojem se pojavljuju novi akteri koji nude nova rješenja za izazove prekograničnih transakcija u smislu pristupa, troškova i brzine. Svjedoci smo pojave novih tehnologija i/ili njihovih primjena u konkretnom kontekstu, od blockchaina, stablecoina do digitalnih valuta središnjih banaka CBDC-ovima (Central Bank Digital Coin) koje donose važne promjene na tržištu. Juniper Research istražio je kako digitalni prijenos novca mijenja način na koji novac kola na nacionalnoj i međunarodnoj razini te koji ključni trendovi pokreću ovu tranziciju. Prema definciji Međunarodnog monetarnog fonda, koju primjenjuje i Juniper Research, međunarodne doznake proizlaze uglavnom iz dviju sastavnice: naknada zaposlenika i osobnih transfera. Prva se komponenta odnosi na “dohodak pograničnih, sezonskih i drugih kratkoročnih radnika koji rade u gospodarstvu u kojem nisu rezidenti” i dohotka “rezidentnih radnika koji su zaposleni u nerezidentnom subjektu”, dok se drugi odnosi na “osobne doznake koje se sastoje od svih tekućih transakcija u gotovini ili u naturi koje su rezidentna kućanstva izvršila ili primila prema ili od nerezidentnih kućanstava [i] stoga uključuju sve tekuće transfere između rezidentnih kućanstava i nerezidentnih osoba”. Međunarodni prijenos novca usko je vezan uz doznake. Uobičajene kritike vezane uz trenutnu praksu i sheme međunarodnog prijenosa novca i prekograničnih doznaka su ograničeni pristup, dugotrajne provjere usklađenosti, visoki troškovi i trajanje prijenosa (operativna dostupnost). Stoga trenutno tržište i trendovi nastoje ponuditi rješenja za te nedostatke i omogućiti pouzdaniji i sigurniji protok sredstava između stanovništva zemlje domaćina i zemlje primateljice. Domaće transakcije i mobilni novac Domaći prijenos novca u središtu je novčanih transakcija i plaćanja. Zbog globalne financijske uključenosti i razvojnih napora, uz ograničenja uzrokovana COVID-19 u posljednje dvije godine, gotovinska plaćanja u drastičnom su padu, dok je otvoren put P2P aplikacijama i aplikacijama za razmjenu društvenih poruka da dodatno povećaju svoju popularnost. Jedno od područja u kojem su rješenja za domaći prijenos novca potaknula velike promjene i napredak je mobilni novac. Rješenja za mobilni novac proizašla su iz potreba povezanih s domaćim prijenosom novca na nerazvijenim tržištima i tržištima u razvoju. Suočeni s nedostatkom snažne institucionalne i/ili pravne infrastrukture koja podržava pristup financiranju segmentima stanovništva bez banaka, i tamo gdje je izgradnja i održavanje održivih financijskih institucija vrlo skupo i stoga nedostupno, telekomunikacijske tvrtke i MMO (mobilne) Money Operators) nude gotovo sveprisutnu alternativu ovim institucijama. Poslovni model mobilnog novca slijedi osnovna pravila prijenosa novca kroz postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu i bazu mobilnih korisnika. Stoga se domaći prijenos novca na tim tržištima može promatrati kao sinonim za mobilni novac. Uspon Blockchaina i stablecoina Važan izazov prekograničnim međunarodnim platnim sustavima (odnosno SWIFT-u) su rješenja za prijenos novca temeljena na blockchainu. Korištenje digitalnih valuta omogućava plaćanja temeljena na tokenu koja se mogu trenutno provesti, na P2P osnovi bez obzira na vrijednost i bez treće strane kao posrednika u postupku namire. Štoviše, najnovije izvješće Bank of England o kriptovalutama iz ožujka 2022. prepoznalo je potencijalne prednosti kriptovaluta u prekograničnim plaćanjima kroz izravne P2P transakcije i eliminiranje posrednika. Osim toga, blockchain omogućuje trenutnu namiru, ali i zaustavljanje transakcije u slučaju pogreške, za razliku od neopozivosti tradicionalnih modela plaćanja. Jedan od primjera dobavljača u ovom području je platforma za prijenos novca RippleNet, koja je pokrenuta kako bi se omogućila sigurna i nesmetana globalna plaćanja putem mreže koja koristi blockchain. Osmišljen kao ILP (Interledger Protocol) od strane Ripplea, RippleNet povezuje financijske sustave širom svijeta kako bi omogućio siguran prijenos sredstava u stvarnom vremenu, u bilo kojoj valuti, uključujući njihovu vlastitu kriptovalutu XRP. Njihova mreža predvidjela je plaćanja putem jedinstvene aplikacije, pristup globalnim mrežama, plaćanja na zahtjev i u stvarnom vremenu i uz obilje dodatnih podataka, slično SWIFT-u. Ripple Net je također želio osigurati potpunu transparentnost svake transakcije, od početka do kraja, što bi trebalo biti dostupno kada model poprimi puni opseg. RippleNet danas pokriva pedeset zemalja diljem svijeta i surađuje s operatorima prijenosa novca i bankama kako bi ubrzao prekogranična plaćanja. Primjer takvog partnerstva je suradnja s Canadian Imperial Bank of Commerce koja je u ožujku najavila da će koristiti RoppleNet za međunarodne transakcije. Slično partnerstvo RippleNet je dogovorio sa središnjom bankom Butana, vezano uz pilot projekt uspostave digitalne valute središnje banke koja bi pokrila cijelu zemlju. Dio je to Rippleova obećanja da će pokrenuti privatnu inačicu XRP Ledgera kako bi središnjim bankama omogućio alat za pokrtetanje digitalnih valuta. No, Rippleova vjerojatno najznačajnija suradnja je s operatorima prijenosa novca poput tvrtki Azimo i Currencies Direct, koje koriste Rippleov xCurrent proizvod za trenutnu namiru prekograničnih plaćanja za klijente u Indiji. Od 2019. kroz partnerstvo i zahvaljujući Rippleovu rješenju xRapid tvrtki MoneyGram omogućeno je korištenje kriptovalute u deviznoj namiri u procesima prekograničnog plaćanja. Potonje partnerstvo sada je suspendirano, a njegov status će se revidirati u budućnosti. Drugi primjer je Coinbaseovo partnerstvo s drugim vodećim operatorom prijenosa novca, Remitlyjem. Coinbase je u veljači 2022. pokrenuo besplatni pilot program kako bi meksičkim klijentima tvrtke Remitly omogućio isplatu digitalnih valuta. Partnerstvo Western Uniona s pružateljem usluga blockchaina Coins.ph sa sjedištem na Filipinima omogućuje pak korisnicima da primaju prekogranična plaćanja izravno u svoje Coins.ph novčanike. Partnerstva s ostalim dionicima Partnerstva temeljena na kripto tehnologijama proširuju se i na druge fintechove, DeFi (decentralizirane financije) agregatore i banke. U studenom 2020. DeFi agregator ADD.XYZ najavio je da će se udružiti s nizom pružatelja usluga mobilnog novca u Africi, mobilnim novčanikom MTN Nigeria (kao partner banaka) i Nigeria Inter-Bank Settlement Plc, kako bi se omogućio izravan pristup DeFi protokolima za digitalne zajmove, odnosno da klijenti mogu slati lokalne valute izravno putem takvih protokola. Pokriveni su i drugi protokoli kao što su Insurance Protocols i NFT. Što se tiče globalnih kartičnih mreža s blockchainom i transakcija temeljenih na blockchainu, Visa je prihvatila prvu kripto transakciju koristeći USD coin (stabilcoin, vezan za vrijednost američkog dolara) u ožujku 2021., dok je Mastercard objavio da će prihvaćati kripto plaćanja na svojoj mreži u veljači 2021. I Mastercard i Visa lansirali su vlastita blockchain rješenja za B2B plaćanja (Mastercard Blockchain i Visa B2B Connect, koja koristi IBM-ovu tehnologiju distribuirane knjige). Brojni drugi globalni igrači u prekograničnom prijenosu novca i plaćanjima, kao što je PayPal, uvelli su mogućnost plaćanja kriptovaluta prilikom trgovinskih transakcija (B2B plaćanja). Na tržištima u razvoju zanimljiv primjer korištenja kriptovalute u prekograničnim plaćanjima je BitPesa, koji omogućuje kripto doznake diljem Afrike (u Nigeriji, Ugandi, Demokratskoj Republici Kongo, Senegalu, Gani i Tanzaniji) u pet valuta. Pružatelj usluge je osnovan 2013. i prva je blockchain tvrtka s licencijom FCA (Financial Conduct Authority) UK-a. Stablecoin Međutim, nisu svi akteri ekosustava toliko entuzijastični kada je riječ o primjeni blockchaina i kriptovaluta u prekograničnim plaćanjima, uglavnom zbog volatilnosti tih valuta. Zato se pojavila alternativa koja nudi djelomičnu stabilnost prekograničnog prijenosa i plaćanja iako je riječ o kriptovalutama – stablecoin. Stablecoin se može opisati kao digitalna valuta koja se temelji na tehnologijama distribuirane knjige, a čija je vrijednost vezana uz vanjsku referencu, stabilnu imovinu, kao što je valuta (američki dolar, kineski jen…), roba (zlato) ili neki financijski instrumentna određenom tržištu. U svom sadašnjem obliku, stabilcoini su uglavnom vezani uz američki dolar i dizajnirani su kako bi se ‘smanjila njihova volatilnosti u odnosu na nevezane kriptovalute’. Pri tome zadržavaju svoju pristupačnost i dostupnosti 24/7/365, te sigurnost, brzinu i niske troškove prijenosa. Pojavili su se izvan sustava koji podržava država što znači da mogu koristiti i javne i privatne blockchaine. Upotreba stablecoina na javnom blockchainu raste od 2020. Najčešće je riječ o prekograničnim plaćanjima, kod kojih stablecoini imaju potencijal da smanje barijere zahvaljujući jeftinijem načinu plaćanja u stvarnom vremenu i mogućnosti P2P prijenosa novca u gotovo stvarnom vremenu između digitalnih novčanika, čime takav model plaćanja postaje izravna konkurencija shemama instant plaćanja. Transakcije stablecoinom u prednosti su i zbog nižih transakcijskih naknada i brzine jer se temelje na blockchainu. Stablecoini također mogu biti alternativa bankama u međunarodnom prijenosu novca, jer su dostupni 24 sata dnevno svakog dana, odnosno novac je dostupniji od gotovine dobivene putem bankarskog sustava. Prepreke Najveći izazov širem prhvaćanju stablecoina je sama priroda ove i bilo koje druge privatne kriptovalute – anonimnost i povezanost, sigurnost i integritet financijskih sustava. Propisi protiv pranja novca, poznavanju klijenta i suzbijanju financiranja terorizma moraju se poštivati i prilikom transakcija kriptovalutama, a mogućnost P2P transakcija u nekim situacijama predstavlja rizik. Regulatori će usvojiti ili osmisliti mjere za upravljanje stablecoinom. Kao i kod bilo kojeg digitalnog proizvoda i usluge, primarno je zaštititi potrošače od svih rizika (kibernetička sigurnost, rizik proizvoda). Još jedan rizik povezan sa stablecoinima je dostupnost vezane imovine. U slučajevima kada izdavatelji stablecoina ne mogu jamčiti vrijednost stablecoina i/ili ne drže potrebne rezerve, stablecoin postaje volatilan i javljaju se transakcijski rizici. Juniper Research predviđa da će primjena i ponuda stablecoina rasti ovisno o uspješnoj implementaciji kriptovalute u P2P i međunarodni sustav prijenosa novca. No, tajn proces zahtijeva vrijeme, budući da će mehanizmi upravljanja uključuju pravila i potrebno je usvojiti propise za specifična pitanja prilikom transakcija kriptovalutama, a da se pti tome ne zadire u inovativnost novih modela. Digitalne valute središnjih banaka Digitalne valute središnjih banaka (CBDC) mogu se opisati kao tokeni temeljeni na blockchainu koji predstavljaju digitalni oblik fiat valute određenog tržišta u regiji, elektronički ekvivalent novca središnje banke, centraliziran i reguliran od strane monetarne vlasti tog tržišta koji kućanstava i poduzeća mogu koristiti za plaćanje. Digitalne valute središnjih banaka prvenstveno su zamišljene kao valute za maloprodaju koje će koristiti pojedinci i tvrtke kao zamjenu za gotovinu. U tom smislu digitalne valute središnjih banaka nude potencijal za učinkovitiji sustav plaćanja s nižim troškovima korištenja u usporedbi s gotovinom te predstavljaju priliku za poboljšanje financijske uključenosti krajnjih korisnika (na primjer, da se dijelu stanovništva koji nema bankovne usluge osigura pristup novcu), kao i smanjenje prepreka za ulazak na tržište aktera u platnom prometu. Osim toga, digitalne valute središnjih banaka proizašle su iz brzog tempa digitalizacije i smatraju se načinima za poboljšanje kontrole nad inflacijom i rizicima korištenja digitalnih valuta u njihovom trenutnom obliku. Interes za digitalne valute pod okriljem središnjih banaka posljednjih godina također raste. Predvodnik je bila Kina koja je od kraja 2019. do 2021. testirala mogućnosti digitalnog juana (e-CNY). U prosincu 2020. Kina je pokrenula pilot program utemeljen na blockchainu koji omogućuje P2P prijenos e-CNY. U prosincu 2021. objavljeno je da je e-CNY povezan sa shemom instant plaćanja u Hong Kongu, FPS (Faster Payments System), u sklopu probnih ispitivanja CBDC-a. Bahami su pokrenuli svoju digitalnu valutu, Sand Dollar, u prosincu 2020., s plaćanjem putem aplikacije, a nigerijska eNaira pokrenuta je u listopadu 2021. Japan je dovršio probe za digitalni jen u srpnju 2021. U studenom 2021. Engleska banka i britansko Ministarstvo financija najavili su sljedeće korake u osmišljavanju službene digitalne valute, unatoč tome što su se suzdržali od službenog objavljivanja rokova za njeno izdavanje. CBDC testni modeli za prekogranična plaćanja Iako su u početku razmatrani kao instrumenti domaće monetarne politike, digitalne valute središnjih banka ubrzo su prepoznate kao sredstvo za dostizanje besprijekornih prekograničnih plaćanja. U srpnju 2021. Singapur je uspješno isprobao veleprodajno prekogranično plaćanje i eksperiment poravnanja pomoću službene digitalne valute u suradnji s Banque de France. Još jedno veliko prekogranično testiranje digitalne valute je Projekt Dunbar, koji zajedno provode Singapur, Malezija, Australija i Južna Afrike pod vodstvom Bank za međunarodna poravnanja (BIS). Slično bilateralno testiranje pod nazivom Projekt Jura proveli su Francuska i Švicarska. BIS je postavio pravila za prekogranične transakcije korištenjem CBDC-ova te tehničke standarde za suradnju središnjih banaka odnosno za stvaranje zasebnih CBDC-ova koji poštivaju dogovorene klirinške procese ili primijenjuju zajednička sučelja. Kao vodeći partner u testiranju digitalne valute koja bi pokrivala više zemalja (višestruki CBDC), BIS istražuje mogućnosti višestrukih CBDC transakcija putem jedinstvene platforme, čime se omogućuje glatka konverzija jedne valute u drugu. To je dokazao projekt Dunbar u ožujku 2022. razvijajući dva prototipa za zajedničku platformu koja bi mogla omogućiti međunarodne obračune korištenjem mCBDC-a. Korištenje zajedničke platforme pomaže u ublažavanju tehničkih problema koji mogu proizaći iz problema interoperabilnosti postojećih pojedinačnih platformi. Neposredne prednosti mCBDC-a koji se može prenositi putem jedinstvene platforme za prekogranična plaćanja su smanjenje troškova i povećanje brzine transakcija (izbacivanjem posrednika kao što su komercijalne banke). Druga dimenzija u prekograničnim plaćanjima su, kao što je ranije spomenuto, operativni procesi koji zahtijevaju usklađenost s propisima o pranju novca, suzbijanju financiranja terorizma, poznavanju klijenata, deviznm kontrolama. Poslovne banke vjerojatno neće biti istisnute iz cijelog procesa, ali njihova će se uloga promijeniti i vjerojatno umanjiti. Monetarni suverenitet Druga važna briga odnosi se na monetarni suverenitet. Na primjer, prilikom probnog testiranja e-CNY, Kina je izričito najavila da će poštivati valutni suverenitet drugih središnjih banaka. Iako postoji teoretski konsenzus oko poštivanja suvereniteta tijekom bilateralnih i višestranačkih ispitivanja, CBDC-ovi će najvjerojatnije imati koristi od pristupa u kojem je transakcijska platforma donekle globalno prihvaćena dok monetarni suverenitet ostaje netaknut. Juniper Research vjeruje da bi CBDC-ovi, budući da će biti više testnih procesa koji uključuju različite središnje banke i sheme koje će se graditi od nule, mogli prvo postati glavni konkurent instant plaćanju na lokalnoj razini (digitalni novčanici), a zatim i u međunarodnim plaćanjima. No, za taj proces će trebati vremena zbog različitog dizajna CBDC-ova. Stoga će globalna suradnja i integracija čimbenika rizika u prekograničnim plaćanjima i sredstava za njihovo sprječavanje u dizajn mCBDC mreža biti ključna za njihov uspjeh. Mobilni novac i plaćanja kao platforma Plaćanja kao platforma (PaaP) se može opisati kao “model po kojem davatelji mobilnog novca grade nove mogućnosti kroz višestruki pristup [širenju]… ponude vrijednosti izgradnjom novih mogućnosti koje transformiraju [njihovu] aktivnost, omogućujući trećim stranama isporuku proizvoda/usluga putem digitalne platforme koja je otvorena proširenoj korisničkoj bazi”, navodi GSMA. Ukratko, PaaP je poslovni model je superaplikacija za pružatelje mobilnog novca koja u središtu ima usluge koje su naplative, od osnovnih svakodnevnih aktivnosti, kao što su prijevoz i dostava hrane, do onih koje su više vezane uz životni stil (e-trgovina i povezane pogodnosti i nagrade). Model omogućuje MNO-ovima i drugim pružateljima da diverzificiraju svoje proizvode, dodavanje novih kanala prihoda i smanjenje troškova za pružanje usluga klijentima. PaaP također pomaže u kapitaliziranju postojećih korisničkih baza i pridobivanju novih korisnika te obrani od konkurencije. Temelji se na relativno jednostavnom rješenju, poput mobilnog novca, koji je sigurno i praktično rješenje za P2P plaćanje između mobilnih korisnika. Izvan neposrednog konteksta mobilnog novca, PaaP omogućuje pristup uslugama temeljenim na oblaku dionika unutar ekosustava plaćanja, kao što su banke, PSP-ovi (pružatelji usluga plaćanja), akviziteri i izdavatelji, kao i fintech i drugi akteri, te smanjuje troškove implementacije i vrijeme pristupa uslugama, posebno u usporedbi s alternativom ažuriranja naslijeđene infrastrukture kako bi se zadovoljile potrebe kupaca. Tamo gdje se bankarskim uslugama sve više pristupa s mobilnih uređaja, PaaP ponuda kada je riječ o brzom razvoju i obogaćivanju aplikacija postaje vitalna. Kroz otvorene aplikacije takve ponude može jednostavno koristiti veći broj aktera, uključujući krajnje korisnike/kupce. Zajedničke značajke i/ili prednosti PaaP-a za pružatelje usluga vezanih uz mobilni novac su višestruke: • Partnerstva s TPP-ovima (pružatelji trećih strana), FI-ima i drugim akterima ekosustava: • Korištenje postojeće korisničke baze: Kapitalizirajući svoju korisničku bazu, MNO-ovi mogu privući velik broj novih korisnika za svoje nove usluge. • Fokus na analitiku podataka i CX (Customer Experience): Ukratko, mobilni novac je alternativa tradicionalnim bankarskim uslugama. PaaP, u tom smislu, postaje ključni pokretač sofisticirane ponude mobilnog novca za različite aktere kao što su MNO, banke, fintechovi sa sredstvima za brzi razvoj, implementaciju, prilagodbu i skaliranje mobilnih rješenja. Poslovne modele uglavnom ne vode banke, nego MNO, ali model uključuje suradnju MNO-ova, banaka i trećih strana (kao što su fintechovi, pružatelji usluga e-trgovine). PaaP nebankarskim akterima omogućuje usvajanja uslužne strukture slične onima kakvu 9maju banke, zadržavajući pritom troškove usluga mnogo nižim u usporedbi s tradicionalnim financijskim institucijama. PaaP se postupno prihvaća na tržištu mobilnog novca jer su mnogi od ovih modela/pružatelja sada dovoljno sazreli (m-PESA u Keniji i Airtel Money u Indiji) i postali višestrane platforme, otvarajući nove mogućnosti (tj. pokretanje online tržišta, komunikacije i društvene platforme za integrirana rješenja plaćanja) kao akteri ekosustava za zajedničku izgradnju proizvoda/usluga mobilnog novca za krajnje korisnike. Jednostavnije rečeno, PaaP je ključan za implementaciju modela mobilnog novca koji vodi MNO, kao i za model mobilnog novca koji vodi banka. Sposobnost da PaaP ponudi više rješenja unutar iste platforme može definirati kako MFS funkcionira na tržištu mobilnog novca i nudi mogućnosti ne-MNO-a za brzo pokretanje MFS-a bez značajnih ulaganja u infrastrukturu. Implementacija PaaP modela znači da pružatelji usluga mobilnog novca mogu smanjiti svoju ovisnost o prihodima koji proizlaze iz korisničkih naknada (tj. nadopunjavanje vremena emitiranja, P2P prijenos) i dobiti dodatne izvore prihoda od tvrtki koje žele biti predstavljene na proširenoj platformi (tj. platformi e-trgovine). Ovaj pomak ima potencijal proširiti ponudu vrijednosti pružatelja na nove proizvode i tokove prihoda, kao i omogućiti pružateljima da izgrade solidan imidž robne marke i lojalnost te steknu uvid u svoje klijente putem povećanih podataka o upotrebi. Mobilni novac je alternativa tradicionalnim bankarskim uslugama. PaaP, u tom smislu, postaje ključni pokretač sofisticirane ponude mobilnog novca, opremanjem različitih aktera kao što su MNO, banke, fintechovi sa sredstvima za brzi razvoj, implementaciju, prilagodbu i skaliranje mobilnih rješenja. Poslovne modele obično vode MNO (dakle, ne-banke), ali oni uključuju suradnju/partnerstva MNO-ova, banaka i trećih strana (kao što su fintechovi, pružatelji usluga e-trgovine) i banaka. PaaP nudi nebankarskim akterima usvajanje uslužnih struktura sličnih onima kkave imaju banke, zadržavajući pritom troškovi usluga mnogo niži od tradicionalnih financijskih institucija. PaaP se postupno prihvaća unutar sektora mobilnog novca, jer su mnogi modeli odnosno pružatelji usluga na nekoliko tržišta (tj. M-PESA u Keniji i Airtel Money u Indiji) sazreli i postali višestrane platforme, otvarajući druge mogućnosti (tj. pokretanje online tržišta, komunikacije i društvene platforme za integrirana rješenja plaćanja) i postali akteri ekosustava koji mogu ponuditi zajedničku izgradnju proizvoda/usluga mobilnog novca za krajnje korisnike. Jednostavnije rečeno, PaaP je ključan za implementaciju modela mobilnog novca koji vodi MNO, kao i za model mobilnog novca koji vodi banka. Sposobnost PaaP-a da ponudi više rješenja unutar iste platforme može definirati kako MFS funkcionira na tržištu mobilnog novca i nudi mogućnosti ne-MNO-a za brzo pokretanje MFS-a bez značajnih ulaganja u infrastrukturu. Implementacija PaaP modela znači da pružatelji usluga mobilnog novca mogu smanjiti svoju ovisnost o prihodima koji proizlaze iz korisničkih naknada (tj. nadopunjavanje vremena emitiranja, P2P prijenos) i dobiti dodatne izvore prihoda od tvrtki koje žele biti predstavljene na proširenoj platformi (tj. platformi e-trgovine). Ovaj pomak ima potencijal proširiti ponudu vrijednosti pružatelja na nove proizvode i susjedne tokove prihoda, kao i omogućiti pružateljima da izgrade solidan imidž robne marke i lojalnost te steknu uvid u svoje klijente putem povećanih podataka o upotrebi. Partnerstvom s fintech tvrtkama i financijskim institucijama, ti će pružatelji imati sredstva za pokretanje MFS-a i dobiti pristup široj publici. Ovaj pristup može biti posebno koristan za financijsku uključenost na tržištima kao što je subsaharska Afrika, gdje su usluge mobilnog novca popularne, a FI slabi. Juniper Research vjeruje da PaaP mogućnosti pružaju pružateljima usluga mobilnog novca, fintech tvrtkama, bankama i drugim trećim stranama ogromnu priliku za proboj na tržište mobilnog novca i da će na taj način potencijalno promijeniti sastav ekosustava i pozitivno utjecati na financijsku uključenost. Kroz partnerstva s fintech tvrtkama i financijskim institucijama ti će pružatelji imati sredstva za pokretanje MFS-a i dobiti pristup široj publici. Ovakav pristup može biti posebno koristan za financijsku uključenost na tržištima kao što je subsaharska Afrika, gdje su usluge mobilnog novca popularne, a financijske institucije slabe. Juniper Research vjeruje da PaaP omogućuje pružateljima usluga na tržištu mobilnog novca, fintech tvrtkama, bankama i ostalim dionicima ogromnu priliku za razvoj i da će to promijeniti postojeći ekosustav i pozitivno utjecati na financijsku uključenost. Prognoze Opseg digitalnih transakcija u unutarnjem platnom prometu 2026. će po prvi puta premašiti 300 milijardi doalra na globalnoj razini. U 2022. opseg takvih transakcija procijenjen je na 207 milijardi dolara. To predstavlja rast od gotovo 50 posto. • Superaplikacije, koje obuhvaćaju obradu više usluga uključujući plaćanja i financijske transakcije unutar iste aplikacije, pokreću digitalizaciju tradicionalnog sustava plaćanje utemejenog na gotovini, omogućuju slanje poruke impristup drugim uslugama uz plaćanje • Tri zemlje – Kina, SAD i Indija – činit će 2026. nešto manje od 74 posto globalnog digitalnog prometa kada je riječ o domaćem platnom prometu • Integriranje sustava plaća u društvene paltforme potaknulo je digitalna plaćanja u vodeće tri zemlje. WeChat Pay u Kini i Venmo u SAD-u primjeri su kako društvene platforme pokreću domaći prijenos novca. Pružatelji usluga prijnosa novca moraju identificirati najpopularnije društvene platforme u svakoj zemlji i težiti stvaranju partnerstva koja bi omogućila digitalne transakcije putem društvenih platformi. • Diferencijacija je ključan izazov za aplikacije za prijenos novca, posebno s obzirom na visoko konkurentno tržišno okruženje. Pristup superaplikacije, koja pokriva više različitih usluga i nudi veću vrijednost za korisnike, ključno je za generiranje prihoda. Stoga dobavljači moraju uključiti druge pružatelji financijskih usluga i e-trgovce kako bi kreirali jedinstvenu korisničku vrijednost koju njihove aplikacije prezentiraju.