skip to Main Content
Hrvatska napredovala za 12. mjesta na ljestvici digitalne konkuretnosti
Hrvatska-napredovala-za-12.-mjesta-na-ljestvici-digitalne-konkuretnosti

Danska je po prvi put izbila na vrh, potisnuvši SAD na drugo mjesto, a Nizozemska je u usponu od 2020. [Izvor: IMD World Competitiveness Center] Na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2022. Hrvatska je zauzela 43. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije, što je poboljšanje za 12 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Ljestvica se temelji se na analizi tri faktora: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljen je u tri podfaktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. U stupu znanja smo 40. na ljestvici, u tehnogiji 42., a u spremnosti za budućnost smo na 48. mjestu. Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti Danska je po prvi put zasjela na vrh, potisnuvši Sjedinjene Američke Države na drugo mjesto. Slijede Švedska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Finska, Repubika Koreja, Hong Kong i Kanada. IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Izvješće objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut u Hrvatskoj Nacionalno vijeće za konkurentnost. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito. Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje. Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: investicije u telekomunikacije (5. mjesto) odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju (7.) veliki broj žena istraživača (10.), grantovi za patente visoke tehnologije (17.), broj diplomanata u znanstvenim studijima (20.). Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: nedostatak visoko obrazovanih stranih stručnjaka (59. mjesto) transfer znanja (59.). nedostatak međunarodnog iskustva (57.) stavovi prema globalizaciji (57.) razvoj i primjena tehnologija (56.) javno-privatno partnertsvo (56.). “Raduje nas ovaj rezultat koji pokazuje rast od dvanaest mjesta na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti, najveći koji je Hrvatska ikad ostvarila. Ostvaren je rast na svim trima područjima: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Sama ljestvica ukazuje na područja na kojima još trebamo raditi, kao što je transfer znanja (59.) ili sposobnost privlačenja stranih stručnjaka (59.), ali i ona na kojima pokazujemo izvrsne rezultate, kao što su omjer broja studenata i profesora (7.) ili ulaganja u telekomunikacije (5.) To je priznanje našem dosadašnjem radu, ali i obveza da nastavimo s naporima koji će nas dovesti do još višeg mjesta na ovoj ljestvici, kako bismo osigurali konkurentnu prednost našem gospodarstvu i boljitak društvu u cjelini”, istaknuo je Ivan Mišetić. v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkuretnost. Prije četiri godine (2018.) bili smo 44. pa smo padali na 51. mjesto 2019., 52. mjesto 2020. i 55. mjesto 2021. U 2022. skočili smo za čak 12 mjesta, na 43. Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

19

Vezani članci

Back To Top
Search