Općinski sud u Zagrebu “odrezao” je Hrvatskom telekomu kaznu od 5,9 milijuna eura zbog kršenja regulatornih obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreža te nedostatka transparentnosti na veleprodajnom tržištu. Optužni prijedlog podnijela je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Presuda je nepravomoćna.
Prema inspekcijskom rješenju HAKOM-a, kazna je određena zbog kršenja regulatornih obveza u periodu od 1. travnja 2020. do 30. rujna 2020. godine. HT nije omogućavao drugim operaterima prelazak iz “standardnog u odgovarajući fault repair profil i obrnuto” putem B2B servisa u propisanom roku od pet minuta od podnošenja zahtjeva. Fault repair je termin koji označava vrijeme potrebno za vraćanje operativne razine elektroničke komunikacijske usluge od trenutka kada je prijavljen problem ili primljeno izvješće o kvaru. Pojednostavljeno, HT je “zavlačio” konkurente koji koriste njihovu veleprodajnu uslugu.
HT je osporavao prekršaj tvrdeći da ga nije počinio niti ga je mogao počiniti jer u to vrijeme nije bila propisana obveza omogućiti operatorima korisnicima prelazak iz standardnog u odgovarajući fault repair profil i obrnuto. Smatraju da navodno kršenje regulatorne obveze uopće nije meritum tog postupka te su se protivili čak i izvođenju predmetnog dokaznog prijedloga u postupku.
Između ostaloga, HT se pozivao na činjenicu da je prethodno u nekoliko navrata upozoravao kako mu je bila nametnuta obveza koju u tom trenutku nije moguće ispuniti, da je zbog toga bio angažirao i poznatog sudskog vještaka za telekomunikacije, a koji je potvrdio HT-ove primjedbe. Osporavali su potom i način kako je sastavljen optužni prijedlog te tražili da se on ispravi, kao i činjenicu da HAKOM, tvrdili su, nije dokazao na kojoj se njegovoj odluci temelje optužbe, a popis zamjerki toliko je dugačak da se presuda na kraju svela na čak 27 stranica.
Općinski sud u Zagrebu ipak je presudio da je HT kriv za ono što mu HAKOM stavlja na teret, podsjetivši pritom još i kako je riječ o okrivljeniku koji je i prethodno već bio prekršajno kažnjavan. Također, nisu prihvatili činjenicu da HT osporava pogodnost optužnog prijedloga smatrajući kako je on sastavljen u skladu s propisima, kao niti obranu prema kojoj HT nije bio u mogućnosti napraviti poboljšanja unutar svojeg sustava kako bi operaterima omogućio uslugu jer sud uopće nije utvrđivao je li rok u kojemu se ta usluga trebala izvršiti osnovana.
U konačnici, sud je zaključio kako je operater koji ima značajnu tržišnu snagu svjesno zanemario regulatorne obveze te da je pokazao da si “može uzeti za pravo kalkulirati hoće li postupiti u skladu s odlukom Agencije odnosno procjenjivati isplativost kršenja pravnih propisa”.
Kako je za ovaj prekršaj Zakonom bila propisana kazna u rasponu od jedan do 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga ostvarenog u godini počinjenja prekršaja, sud je odlučio da to iznosi 5,9 milijuna eura što je najveća dosad izrečena kazna nekom teleoperateru, prenosi Jutanrji list.
Postane li pravomoćna u državni proračun će se sliti 5.862,922,98 eura ili dvije trećine od tog iznosa, ako plate u roku od 30 dana od pravomoćnosti. No, Poslovni dnevnik, pozivajući se na “pouzdane izvore”, navodi kako će presuda najvjerojatnije završiti u zastari. HT se na presudu može žaliti, što će i učiniti, a potom će se proces odgađati dok ne zapadne u zastaru.
