Evropska svemirska agencija za 2024. godinu Izvještaj o svemirskom okruženju ima neke oštre kritike određenih satelitskih operatera. ESA je rekla da su neke satelitske orbite “prepune i sve više prepune smrtonosnih, brzih dijelova nepostojećih satelita i raketa koji prijete našoj budućnosti u svemiru”.
ESA je dodala: “Bez daljnjih promjena, kolektivno ponašanje svemirskih subjekata (privatnih kompanija i nacionalnih agencija) je dugoročno neodrživo.”
Od 2016. godine, ESA izdaje godišnju Izvještaj o svemirskom okruženju i sada naglašava napredak – ili nedostatak – i gdje bi satelitski operateri trebali koristiti akcije ublažavanja krhotina kako bi de-orbitirali letjelice nakon što se njihove misije završe.
Postojeće smjernice traže da operateri povuku svoj satelit iz orbite u roku od 25 godina od penzionisanja letjelice. Međutim, FCC je smanjio taj 25-godišnji zahtjev na pet godina za mreže s licencom u SAD-u, a posebno se fokusirajući na flote u niskoj orbiti oko Zemlje.
ESA navodi da između 30 i 60 posto ignorira smjernice za deorbitaciju.
“Broj i obim komercijalnih satelitskih konstelacija u određenim niskim Zemljinim orbitama nastavlja da raste. Nedovoljno satelita napušta ove jako zagušene orbite na kraju svog života. Sateliti koji ostanu u svojoj operativnoj orbiti na kraju svoje misije su u opasnosti da se fragmentiraju u opasne oblake krhotina koji se zadržavaju u orbiti dugi niz godina”, navodi se u izvještaju.
Iako se usvajanje mjera za ublažavanje svemirskog otpada polako poboljšava, još uvijek nije dovoljno da se zaustavi povećanje količine svemirskog otpada. Oko 35.000 objekata sada prate mreže za nadzor svemira. Oko 9.100 od njih su aktivni korisni tereti, ostalih 26.000 su komadi krhotina koji su veći od 10 cm u veličini. Međutim, stvarni broj objekata svemirskog otpada većih od 1 cm – dovoljno velikih da mogu izazvati katastrofalnu štetu – je preko milion.
Prošle godine, promet lansiranja korisnog tereta je ponovo bio najveći ikada, sa većinom satelita koji su postali dio velikih komercijalnih komunikacijskih konstelacija. Dvije trećine svih aktivnih satelita, preko 6.000, trenutno se nalazi između visine od 500 do 600 km. Ovaj trend će se nastaviti jer je većina novolansiranih satelita u 2023. godini također krenula u ove orbite.
ESA je dodala da se u niskim Zemljinim orbitama povećava broj događaja koji pokreću procedure za izbjegavanje sudara, dijelom zbog rastućih prometnih gužvi, dijelom zbog sve veće količine krhotina.
Uprkos poboljšanju napora za ublažavanje, ESA kaže da je nedostatak usklađenosti i sanacije značio da je 2023. još uvijek zabilježen neto rast populacije svemirskog otpada. “Ako ekstrapoliramo trenutne trendove u budućnost, kao i prije, broj katastrofalnih sudara mogao bi značajno porasti.”
To bi moglo dovesti do ‘Kesslerovog sindroma’, koji bi mogao dovesti do toga da određene orbite s vremenom postanu nesigurne i neupotrebljive jer se krhotine nastavljaju sudarati i fragmentirati, stvarajući kaskadni efekt, navodi se u izvještaju.
