Evropski plan za visoko sigurnu orbitalnu konstelaciju pod nazivom IRIS2 (Infrastruktura za otpornost, međusobnu povezanost i sigurnost putem satelita) je široko prihvaćen kao u nevolji. Dva ključna člana pobjedničkog konzorcija (Airbus Space & Defence i Thales Alenia Space) već su odstupili. Preostali članovi SpaceRISE konzorcija, formiranog posebno za nadmetanje za IRIS2, podnose svoju ‘Najbolju i konačnu ponudu’ za njihovo učešće u privatnom/javnom projektu.
Evropska komisija (EK) kaže da će u septembru odlučiti o konačnom obliku ponude i kako će biti finansirana. Ali postoje problemi. Izvršna direktorica Eutelsata Eve Berneke, govoreći analitičarima tokom svog finansijskog izvještaja 9. augusta, priznala je da postoje različite opcije koje se razmatraju sa primarnim ciljem da se smanje troškovi. Različiti operativni članovi onoga što je ostalo od konzorcija (SES, Eutelsat i Hispasat) već imaju neke vrijedne opcije u svom orbitalnom inventaru.
SES, kao i svjetska flota geostacionarnih satelita (i u procesu kupovine Intelsata za dodavanje floti), također posjeduje mini-konstelaciju orbitera Zemlje pod nazivom mPOWER. Problem za SES je da (1) još uvijek mora iskašljati 3,1 milijardu dolara za kupovinu Intelsata i (2) još uvijek mora platiti Boeingu za preostale nelansirane mPOWER satelite.
Eutelsat je ekstremno vezan za gotovinu. “Spojio” se sa flotom OneWeb u niskoj Zemljinoj orbiti još u septembru 2023. godine. Mora finansirati OneWeb operativno, uključujući ulaganje u desetine ‘Gateway’ pristupnih tačaka širom planete kako bi OneWeb radio. Zaista, prikuplja oko 790 miliona eura za Rasprodaja sve svoje teleportacije u potpunom vlasništvu i formiranje novog posla u kojem će posjedovati samo 20 posto poslovanja.
Eutelsat je obustavio isplatu dividendi dioničarima dok akumulira gotovinu kako bi kupio drugu generaciju flote OneWeb satelita. Međutim, njegovi vlastiti globalni geostacionarni sateliti plus OneWeb flota od 600 letjelica su moćni resursi. Ipak, Eutelsatu je potrebna gotovina. Vrlo je visoko usmjeren što se tiče zaduživanja i duga, otuda i želja da proda svoje teleporte.
Hispasat, iako skromnija operacija, ima svoju flotu satelita sa snažnim prisustvom na latino tržištima, kao i pokrivanjem Evrope. Međutim, sa ovim raspoloživim sredstvima sasvim je razumno da članovi konzorcija pitaju EK ‘zašto nam je potrebna potpuno nova IRIS2 šema?’
To je, implicitno, pitanje koje je postavila Berneke u svojim komentarima analitičarima. Industrijski tračevi su da je originalni budžet SpaceRISE-a iznosio oko 12 milijardi eura. Iako nije bio nepristupačan, bio je mnogo veći iznos nego što je prvobitno zamišljeno. Evropska svemirska agencija je spremna da se uključi sa novcem, a francuska vlada je navodno sklona pomoći. Ali Njemačka nije za.
Ali postoji jedna operacija sa sjedištem u Njemačkoj koja bi voljela vidjeti satelite – također u niskoj Zemljinoj orbiti – i sa visoko sigurnim laserskim komunikacijama u obliku Rivada Space Networks. Imaju prvu seriju od 300 satelita u izgradnji, a oni bi počeli da se lansiraju ove nadolazeće zime i bili bi u upotrebi tokom 2026. godine.
Berneke iz Eutelsata rekao je analitičarima da postoji jedna mogućnost da IRIS2 može postati shema hostiranog korisnog tereta za postavljanje sigurne komunikacijske tehnologije na postojeću imovinu partnera. To bi uključivalo OneWeb-ovu ‘drugu generaciju’ letjelice, kao i SES-ovu rastuću O3b mPOWER flotu.
Berneke je rekao: “Bilo je špekulacija o tome da li bi hostirani korisni teret mogao biti alternativa. Trenutno još uvijek radimo na originalnoj ponudi i strukturi tendera sa Komisijom. Ali postoji mnogo alternativa. Ono što je važno je da dođemo do tačke u kojoj imamo evropske suverene kapacitete. Za mene je to najvažniji cilj IRIS2 diskusija.”
