Telekom Srbija se zadužio za 900 miliona dolara emisijom međunarodnih korporativnih obveznica na berzi u Dublinu.
Emisija od 900 miliona dolara (oko 831 miliona eura) zaključena je uz dolarsku kamatu od sedam posto godišnje, a nakon zaštite od valutnog rizika s dolara na euro, konačna kamata bit će oko 5,9 posto u eurskoj valuti, saopćili su iz Telekoma.
Prema riječima predsjednika Uprave Telekoma Vladimira Lučića, potražnja za euroobveznicama državnog telekom operatera Srbije iznosila je 5,5 milijardi dolara.
“Prikupljena sredstva iskoristit ćemo za refinansiranje postojećeg dijela duga”, rekao je Lučić, stoji u priopćenju.
BNP Paribas, Bank of America, Deutsche Bank, Erste Group, Raiffeisen bank, UniCredit i MUFG sudjelovali su u procesu izdavanja euroobveznica Telekoma Srbija.
Kako se navodi u priopćenju, Telekom je “emitovao euroobveznice bez ikakvih garancija”.
“Agencija S&P Global obveznice je ocijenila ocjenom BB- i stabilnim izgledima, a agencija Fitch ocjenom B+ s pozitivnim izgledima”, navodi se, između ostalog, u priopćenju i dodaje da je “ovo prvi put da tvrtka iz regije je dobila kreditnu ocjenu za svoje obveznice od međunarodnih kreditnih agencija”.
Podsjetimo, Skupština dioničara Telekoma Srbija 14. listopada podržala je odluku o izdavanju dugoročnih, neosiguranih i nepodređenih obveznica Telekoma u vrijednosti od 400 do 850 miliona eura ili odgovarajućeg iznosa u američkim dolarima.
Obveznice iz covid ere
Inače, za godinu dana, 25. septembra, na naplatu stižu obveznice koje je Telekom Srbije izdao u jeku pandemije koronavirusa, čime su prikupljena potrebna financijska sredstva.
Naime, Telekom Srbija je 25. septembra 2020. izdao svoje prve korporativne obveznice u vrijednosti od 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 milijuna eura.
Radilo se o ukupno 2.350.000 komada korporativnih dinarskih obveznica nominalne vrijednosti 10.000 dinara.
Kamatna stopa iznosila je tromjesečni belibor plus 2,95 postotnih bodova, što je u trenutku prodaje na primarnom tržištu iznosilo 3,97 posto. Danas je, zbog povećanja kamata u međuvremenu, 3M belibor porastao na 4,84 posto (trenutna vrijednost, podaci NBS-a ), pa je porasla i kamata po kojoj Telekom mora plaćati kamate vlasnicima obveznica na 7,79 posto.
Vlada Srbije je u travnju 2020. objavila paket mjera za ublažavanje posljedica pandemije Covid-19, koji uključuje pojednostavljenu proceduru izdavanja korporativnih obveznica i omogućavanje Narodnoj banci Srbije da te obveznice kupuje na sekundarnom tržištu.
Kupci tih dinarskih obveznica Telekoma bile su poslovne banke u Srbiji, od kojih je vrijednosne papire potom kupila NBS .
Obveznice su izdate u iznosu od 23,5 milijardi dinara, s rokom dospijeća od pet godina i po kamatnoj (kuponskoj) stopi ispod četiri posto (3M BELIBOR+2,95 pp, što je 3,97%), objavila je tada Narodna. Banka Srbije je naglasila da su ti vrijednosni papiri u potpunosti denominirani u dinarima i “ne nose nikakav valutni rizik, što ukazuje da je kompanija promišljeno i odgovorno razmišljala o smanjenju tržišnih rizika na najmanju moguću mjeru”.
U naknadnom priopćenju NBS navodi da je u obveznice Telekoma uložilo pet banaka.
“Ukupan iznos kupljenih vrijednosnih papira bliži je trećini nego, kako se netočno navodi, polovici emisije, a kupljeni su po punim tržišnim uvjetima, odnosno po stopi koja je gotovo identična kuponskoj kamatnoj stopi, tj. tečaj po kojem su izdani uvršteni vrijednosni papiri”, ističe NBS .
Komisija za kontrolu državnih potpora, kako je portal N1 već pisao u listopadu prošle godine, donijela je odluku da izdavanje korporativnih obveznica Telekoma Srbije, koje je kupila NBS, nije oblik državne potpore. Naime, Komisija je u obavijesti navela da je “utvrdila da je transakcija obavljena prema tržišnim uvjetima”.
Nakon ulaganja u korporativne obveznice na primarnoj aukciji, domaće banke su zadržale određeni dio svojih vrijednosnih papira u svom portfelju, dok su dio tih obveznica odlučile koristiti u okviru monetarnog poslovanja NBS-a, navela je ova Komisija.
“Ukupno pet banaka kupilo je korporativne obveznice, dok su četiri banke na sekundarnom tržištu prodale manji dio ukupno izdanih obveznica.” Komisija je utvrdila da su poslovne banke prodale korporativne obveznice NBS u ukupnom (zbirnom) iznosu od 8,8125 milijardi dinara, odnosno ukupno 37,5 odsto od ukupnog broja izdatih obveznica”, navodi Komisija za kontrolu državnih potpora.
Razlika između kuponske stope i kamatne stope po kojoj je NBS otkupljivala te obveznice iznosila je, prema procjeni komisije, 0,10 postotnih bodova – kuponska stopa u trenutku izdavanja bila je 3,97 posto, a stopa tijekom sekundarne trgovine 3,87 posto.
